Na pragu smo nove IT ere

Sjećam se svog prvog inženjerskog dana... Ušao sam kao ponosan nosioc diplome smjera Računalne Tehnike i Informatike ETF-a, te 1979 godine, na vrata računalnog centra koji je bio tehnološki mozak svih 15.000 radnika poznatog građevinskog poduzeća i pun očekivanja pokucao na vrata s natpisom Sistem Inženjeri. Iz sobe sa strane dopirala je glasna buka strojeva za bušenje kartica i verificirki, čije smo operaterke (i ponekog operatera) zadirkivali imenom "luknjačice". S druge strane, iza staklenog zida, uz tihi šum klime koji je dopirao iz uzdignutog poda, prostirala se Sistem Sala, čije je središnje mjesto zauzimala stolica i stol sa Konzolom, a nekolikom metara udaljeni ormari žmirkali su ponekom žaruljicom i neumorno premotavali trake. Po dvojica Sistem Operatera koračala su Salom ozbiljnih lica i gurali snopove izbušenih kartica u čitač, koji ih je proždirao zadivljujućom brzinom. U Sistem Salu se nije ulazilo. Postojalo je predvorje, stakleni sobičak 2 x 2 metra, sa policama, na kojema su programeri, ili češće, sistem analitičari ostavljali naloge sa pripadajućim snopom izbušenih kartica. Na kucanje o stakleni zid Sistem Sale gledalo se poprijeko, pa su takve prakse upražnjavane samo u iznimnim slučajevima. Vrata mi je, s osmjehom, otvorio drug Zvonko, suhonjavi informatički stari vuk, koji je slijedećih 15tak minuta razmišljao što da učini samnom, kuda da me smjesti, a da učinim što manje štete. Dobio sam mjesto za malim stolom i smeđi priručnik s naslovom IBM 370 Operations Manual.

Pročitajte i druge interesantne članke

Slijedeća dva mjeseca nosio sam kavu iz kafića u drugoj zgradi svima kojima se kava pila. U ušima mi još odzvanja zajedljivo cerekanje mojih kćeri, koje su mi, godinama kasnije, obazrivo objasnile "kako se to danas više ne radi..."
Bilo je intresantno iz prikrajka promatrati strku kod pokretanja neke "važne" obrade, zabrinute sistem analitičare koji su nakon premetanja čitavih kutija izlista, trčali davati ispravke na bušenje, ili su sami, u desperaciji, sjedali za bušačice. Najvažnija od svih obrada bile su Plaće. Nekoliko dana prije puštale su se pripremne obrade, koje su provjeravale upisane podatke, analizirale su se greške i redali pozivi da se ustanove ispravni sati. Sama obrada je bila toliko važna, da se prepuštala Gradskom centru, jer na njihovoj, bržoj mašini, obrada je trajala 38 sati.

Radile su se i druge važne obrade. Osnovna sredstva, krediti, materijalno, otvorene stavke i drugo, Radio se i nakakav katalog radova, ali kružila je otvorena priča kako ta obrada nikada nije aktuelna, taj cjenik radova je uvijek bio zastario. Nisu pomagala negodovanja zaduženog analitičara, kako podatke za ažuriranje dobiva sa 3 mjeseca zakašnjenja. Zar on misli da u operativi nemaju drugog posla nego da za njega piskaraju podatke koje je on sam zapravo morao znati?

I svaki mjesec ciklus se ponavljao. Početkom mjeseca su navalile obrade koje su ažurirale prošli mjesec. Nove ispravke, nove bušene kartice, puštanje obrade, traženje grešaka. Za novu listu, novu vrstu ispisa čekalo se mjesec dana, dok se ne izbace greške koje su se javljale. Sredinom mjeseca kretala je priprema za plaće, koja je crescendo doživljavala pod kraj mjeseca. Meni je tutnuto u ruke 9 crnih knjižica na kojima je pisalo Copics. Unutra se spominjala i nekakva Precedence metoda za izračunavnje kritičnog puta, ali  količina bušenih kartica potrebnih da se unesu aktivnosti mrežnog plana imala je naprosto previše kila. Sistem je predviđao izbacivanje liste sa greškama, što je jasno ukazivalo na višestruko ponavljanje koraka. No to je doživljavano kao egzotika, koju je moguće primijeniti samo u dalekim zemljama, a ne u našoj svakodnevnoj stvarnosti.

Bilo je to razdoblje "luknjačke" informatike

Nakon 2 godine postao sam Šef. Ali, dakako, ne u Velikom Poduzeću, nego u montažerskoj firmi sa samo 3800 radnika. Tamo je bila Mehanografija, a računovodstvo se vodilo ručno, ali po pravilima. Najvažnija Faca je bila gđa Dragica koja je radila plaće na staroj Phillips Dati. Nju su ipak izbjegavali oslovljavati sa drugarica, jer je bila 2 godine pred penziju i naprosto je djelovala kao gospođa a ne drugarica. Lista je imala širinu 120 cm, a magnetske konto kartice gurale su se jedna po jedna, dok je tranzistorski processor sa 8 K memorije izračunavao potrebne sate. Direktor je prije ulaska u sobu pokucao na vrata, i sa vrata, da ne ometa gđu Dragicu, zapitao kad će biti plaća. Gđa Dragica bi bez posebnog naglašavanja, odgovorila da će, iako ima dogovorenih obiteljskih obaveza, ostati nekoliko sati popodne da završi plaće i pokrije one koji se ponašaju nonšalantno i kasno dostavljaju podatke, što joj je osiguravalo miran put u mirovinu.

Osamdesete - došao je PC. Započinje prva informatička revolucija

Inženjeri su se pomamili za novom igračkom. Trošeno je tisuće sati na rješavanje pojedinih koraka inženjerskih problema. Nastaje niz inženjerskih rješenja, od proračuna statike, do crtanja. Programska rješenja koja su do tada zahtjevala skupe grafičke stanice, počinju se upotrebljavati na PC Tehnologiji. Rađa se nova zvijezda: AutoCAD. Prednosti novih alata su tolike da dolazi do izumiranja čitavih odjela tehničkih crtača. Nacrt se jednostavno mijenja, još se jednostavnije mijenja mjerilo, preciznost je neusporediva, mjerenje dužina je trivijalno, kotiranje je automatsko, šrafriranje je automatsko, sistem inteligentno fokusira spojeve ili pojedine točke, crtež ili njegovi dijelovi se mogu ispisati neograničeno mnogo puta jednakom čistoćom. Jednim čovjekom moguće je napraviti posao za koji je ranije bilo potrebno 5 tehničkih crtača, po cijeni nekoliko desetaka puta manjom nego s grafičkim stanicama. Pojavljuju se biblioteke gotovih objekata koje je moguće ponovo upotrijebiti i po volji povećati i mijenjati. Sa ovim alatima ne rade više samo tehnički crtači, nego se uključuju i arhitekti i projektanti u graditeljstvu, jer je jednostavno moguće doći do izmjera i eksperimentirati s varijantama rješenja.
No "prave"  aplikacije (čitaj računovodstvo) se još uvijek vrte na velikim sistemima. "Pravi" IT stručnjaci s naporom susprežu osmjeh kad govore o PC tehnologiji. I oni se moderniziraju. Bušačice odlaze u povijest i pojavljuju se terminali. Ali filozofija razvoja aplikacije ostaje ista, Način rada ostaje isti. Unos podataka se ne radi na bušenim karticama nego na terminalu, ali se podaci svejedno prvo unose, a zatim se radi "obrada" tih podataka, pa listanje, bilo na papir, ili po segmentima na ekranu. No, PC postaje dostupan velikom broju ljudi, i nastaje poplava informatičkih tvrtki od kojih se većina bavi računovodstvom ili kasama.

Klasični računovodstveni programi nude se i građevinskim tvrtkama

 No računovodstvo građevinske firme se razlikuje od računovodstva trgovačke tvrtke. Pojedina gradilišta se moraju pratiti po prihodima i rashodima, a to se ne da postići kompleksnijim kontnim planom i šifrom gradilišta. Mnogi proizvođači aplikacije ne mogu spoznati da računovodstvo u graditeljstvu mora biti multidimenzionalno.
S jedne strane mora biti moguće dobiti bilancu gradilišta, a s druge bilancu poduzeća. U građevinskoj firmi postoje različiti profitni centri koji također imaju prihode i rashode. Obično postoji Mehanizacija koja radi za više gradilišta istovremeno i još dodatno ostvaruje prihod najmom strojeva drugim tvrtkama. Takav profitni centar također mora imati svoju bilancu. Obično postoji i više vrsta proizvodnje (betona, betonskih konstrukcija) na različitim lokacijama. Svaka od takvih lokacija mora biti praćena zasebno, a potrebno je pratiti i pojedinu vrstu proizvodnje na nivou čitavog poduzeća, bez obzira što se obavlja u različitim profitnim centrima. Kupnja pojedinih strojeva predstavlja ozbiljnu investiciju, pa stroj prestaje biti samo osnovno sredstvo, već se mora pratiti po svim troškovima (rukovaoca, potrošnog materijala, usluga servisa internog ili eksternog, goriva itd) naspram prihoda (internih ili eksternih) koje ostvaruje.

Velike programske kuće odgovaraju integracijom programa unutar računovodstva, javljaju se prvi ERP sistemi. No i dalje na starim osnovama. Poslovni događaj se ne vidi dok nije registriran u nekoj od računovodstvenih aplikacija. Veliki iskorak je ubacivanje terminala u skladišta, pa se ubrzava unos materijala. No i dalje se ne vide financijske konzekvence jer se čeka na dolazak fakture da se registrira vrijednost materijala, pa neki podaci kasne dva, a neki i pet tjedana za stvarnim događajima. Jasno je da takvi zastarjeli podaci nisu dovoljni za upravljanje troškova gradilišta, nego samo za posthumnu analizu.

Programi u Windowsima doživljavaju svoj pravi procvat

Ima ih praktički za svaki proračun u arhitekturi i građevini, i to toliko savršenih da inženjerima zastaje dah. Programi za crtanje dobivaju još jednu dimenziju. 3D crtanje otvara čitav novi svijet, te se polako naziru dva smjera u kojem se kreće razvoj: jedan smjer se  upotrebljava u arhitekturi i građevini, a drugi u proizvodnji, pri crtanju dijelova i kalupa. Izraz crtanje se počinje zamijenjivati izrazima Projektiranje potpomognuto računalom (CAD) i Proizvodnja potpomognuta računalom (CAM). U arhitekturi i građevini dolazi do prave revolucije. Osim dvodimenzionalnih izmjera, sustavi su u mogućnosti izračunati površinu i volumen. Nije teško shvatiti što znači mogućnost jednostavnog izračuna kubikaže kod projektiranja iskopa. Površine dobivaju teksture, izvore svjetla i sjenčanje. Rađa se modeliranje krutih tijela. CAD/CAM programi postaju dio svakodnevnice, njihova količina kao i ciljna namjena se povećava strelovitom brzinom. Ima ih od jednostavnih do vrlo složenih, besplatnih do vrlo skupih. No niti jedan od njih nije povezan sa drugim, jer je svaki napravljen od različitih proizvođača. Oni veći, nude export podataka u nekom od formata koji se dade učitati u drugom, ali i dalje ostaju zatvorene cjeline za sustave izvan njih.

U graditeljstvu, najupotrebljavaniji program je tablični kalkulator. Jest da nije povezan sa drugim aplikacijama tvrtke, ali se nova situacija lako kopira iz prethodne. Stvarni troškovi izvođenja radova vode se samo u računovodstvu i u stvarnosti se nezna pravo stanje projekta do nekoliko mjeseci nakon završetka radova. Stvaraju se velika skladišta podataka, toliko velika, da se otvara novi segment razvoja aplikacija za analizu takvih velikih količina podataka.

Rađaju se aplikacije poslovne inteligencije (BI)

Nastaje borba za Kupca, pa Kupac postaje centar pažnje. Analizira se njegovo ponašanje, prati se njegovo kretanje, navike kupnje, pa na prelasku stoljeća novi Sveti Gral informatičkih tvrtki postaje upravljanje odnosima sa klijentima (CRM). Tržište velikih ERP sustava se polako zasićuje. Korisnici počinju primjećivati da su troškovi uvođenja i održavanja takvih glomaznih, nefleksibilnih sistema naprosto ogromni. Prema objavljenoj bilanci jednog velikog proizvođača ERP sustava, pola njihovog prihoda otpada na konzulting. Iako ukupni prihod raste, prihod od prodaje licenci pada, što znači da nestaje velikih kupaca. Prisiljeni su potražiti nove kupce među manjim tvrtkama, pa se pojavljuje serija myERP, myBestB2B, myBestWeb, myX rješenja (nazivi su izmišljeni, op.a.) ali koji i dalje nude staromodni pristup nastao u osamdesetim godinama, tj. praćenje poslovnih događaja na više ili manje proširenim računovodstvenim sustavima. Pojavljuje se Web 2.0 tehnologija, ali ona nema utjecaja na građevinsku struku, jer ne donosi strukturne promjene nego samo tehnološke.

U graditeljstvu je informatička situacija na polju upravljanja troškovima građenja jednako tmurna kao i prije 10 godina. Jedina je razlika što se dokumenti ne šalju poštom nego emailom. Nastaje potreba za istraživanjem uzroka prekoračenja troškova i neostvarivanja očekivanih profita.

Jedna takva studija, koju je krajem 2003. provela skupina danskih profesora predvođenih Bent Flyvbjergom (http://www.plan.aau.dk/~flyvbjerg/COSTFREQ4.pdf )  bolno je odjeknula u građevinskim krugovima. U analizi 258 velikih projekata, ispostavilo se da je praktički 9 od 10 projekata kasnilo u izvođenju, uzrokujući povećanje troškova od prosječno 28% (u zemljama trećeg svijeta ovo povećanje je iznosilo 64%). Analizom uzroka ispostavilo se da prekoračenja troškova nisu bili posljedica jednog ili nekoliko katastrofičnih događaja, nego niz sitnih zastoja i neplaniranih troškova, čiji kumulativni efekt je na nivou godina doveo do ovako enormnih postotaka. Jedna druga analiza "Studija zakašnjenja građevinskih radova u državi Florida" autora Syed M. Ahmed, Ph.D., M.ASCE, Salman Azhar, M. Engg, Mauricio Castillo (http://www.eng.fiu.edu/cm/pdf/Publications/Delays%20Project.pdf ) pokazuje da 44% takvih prekoračenja otpada na teret izvođača, od čega isto toliko nije naplativo. Ovo praktički znači da je vrijednost takvih sitnih zastoja na nivou godine između 6 - 7 % prihoda, što predstavlja veliki novac. Iz ovoga je jasno da klasični ERP sustavi ne mogu zadovoljiti potrebe građevinskih tvrtki, jer su oni dizajnirani za praćenje troškova nakon određenog pomaka u vremenu, a ne za proaktivno sprečavanje nastajanja troškova.

Poplava različitih proizvođača i rješenja natjerala je građevinske i ne samo građevinske tvrtke na kupnju različitih parcijalnih rješenja od različitih dobavljača, što za IT industriju predstavlja novi Sveti Gral: integracija.

Hit zadnjih godina - integriranje različitih rješenja

Alati i sustavi za projektiranje u arhitekturi i građevini su i dalje cjeline za sebe. U proizvodnji je jednostavnije, jer svaki proizvod nije unikat. Izlaz iz CAM alata se automatski prevodi u skup naredbi za CNC strojeve, pa govorimo o stvarnoj integraciji CAM sustava. To nije moguće postići u arhitekturi i građevini, ali modeliranje krutih tijela omogućava da pametni CAD sustavi izračunaju količine i sastavnice. Nastojanja da se projektiranje unificira, kako bi se moglo automatski korelirati sa šiframa i oznakama u ostalim dijelovima informacijskog sustava, konstantno se spotiče o kreativne težnje projektanta. Ukoliko nije moguće unificirati projektiranje, potrebno je vezu sa ostalim dijelovima tvrtke ostvariti putem šifarskog sistema čija struktura šifre nije fiksna, kruta, nego modifikabilna, tj omogućuje da je se mijenja u tijeku rada bez posljedica na prethodna kao i knjiženja nakon izmjene strukture. Na tome se intenzivno radi.
Gartner predviđa da će do 2012. ukupna vrijednost tih usluga iznositi 3 milijarde dolara. No izrada programske podrške koja će znati razgovarati sa dva različita proizvoda dva različita proizvođača je samo dio priče. Upotreba nepovezanih informatičkih rješenja stvara i troškove dodatnog školovanja i održavanja, jalovog rada, troškove angažiranja trećih tvrtki, troškove održavanja redudantnog papirnatog sustava itd.
Problem je toliko ozbiljan da je je Američki Nacionalni Institut za Standarde i Tehnologiju (National Institute of Standards and Technology - NIST)  pod brojem GCR 04-867 pokrenuo projekt  pod naslovom "Troškovna analiza neadekvatne međusobne operabilnosti u Američkoj industriji kapitalnih objekata" (http://www.bfrl.nist.gov/oae/publications/gcrs/04867.pdf ) sa svrhom da se analizira i kvantificira koliki su mjerljivi troškovi kojima je uzrok nepovezanost informatičkih rješenja u graditeljstvu i srodnim područjima. Pri tome, analizirano je 70 različitih tvrtki i 105 sudionika, sa investicijama u iznosu od 374 milijarde dolara u 2002 godini i to u svim industrijskim granama, te izdano završno izvješće na 210 stranica 2004 godine. Dvjestotinjak stranica konačnog izvještaja donosi zaključak da se ti troškovi penju na 3.7% prihoda, što će zamisliti svaku Upravu graditeljske tvrtke.

Na pragu smo nove ere u IT

Ne zbog pojave Web 2.0 tehnologije, niti zbog pojave Facebooka. Ne zbog eventualne pico proizvodnje procesorskih čipova umjesto nano tehnologije. Ne zbog pojave mobitela ili novih tehnoloških iskoraka.

Nova era je u stvari već počela, jer nju predstavljaju generacije koje dolaze.
Ti mladi ljudi, koji kod prvog dana zapošljavanja imaju znanje upotrebe informacijske tehnologije veće nego što je naša generacija imala nakon 20 godina rada, neće biti zadovoljeni sa programskim rješenjima koja počivaju na temeljima osamdesetih. Nova era je počela zato što se promijenio korisnik. Mi smo radili sa korisnicima naše generacije, koji su znali mnogo manje od nas, jer su se uključili mnogo kasnije nego mi. Sa smješkom se danas sjetim korisnika koji mi je na objašnjenje upotrebe WYSIWYG Dizajnera Izvještaja rekao da je naše rješenje nedovršeno. Nova generacija korisnika neće htjeti pogledati rješenje koje nema Dizajner. On u stvari nije korisnik, on je sudionik. Njemu je potreban alat koji će moći modelirati prema sebi.

Aplikacijska rješenje u graditeljstvu moraju napraviti novi generacijski skok. Pojedini segmenti neće razmjenjivati podatke, nego će međusobno upravljati funkcijama. Praćenje napredovanja radova mora biti vršeno u tijeku građenja a ne nakon evidencije u računovodstvu. Nikad neću zaboraviti jednog mladog šefa gradilišta koji je sređivao radne liste u upravi dok sam ja ispijao kapučino čekajući da se oslobodi PC. Bio je strašno revoltiran što mu je jedan djelatnik tog mjeseca imao 60 sati prekovremenog, umjesto samo 20 sati koliko je on računao. Teškom mukom sam se uzdržao ne zapitati ga da li je i ovih 20 sati prekovremenog ukalkulirano u ponudu. Nova generacija građevinskih aplikacija mu mora još na gradilištu, na pola mjeseca, pokazati da u tom mjesecu ulazi u crveno, dajući mu mogućnost da nekom preraspodjelom radnika ili vremena ne uđe u crveno. Pri tome, sati koje vodi moraju biti vidljivi u aplikaciji plaća. A izvođenje obrade plaća mora spriječiti daljnje moguće izmjene na gradilištu.

Građevinskoj tvrtki nije dovoljno da materijal bude na pravom mjestu u pravo vrijeme, nego i pojedine ekipe i pojedini strojevi. Pojedine ekipe se sele s gradilišta na gradilište, te njihov dolazak ili kašnjenje može značiti zastoj na gradilištu. A radovi na samom gradilištu moraju biti u takvoj fazi, da dolazeća ekipa ne mora čekati da se neka aktivnost dogotovi. Njihova koordinacija i rezervacija vremena na nivou više gradilišta je ključna za neprekidni rad. Ovdje ne pomažu alati za kolaboraciju, ili email poruke koje će šefovi gradilišta razmjenjivati, nego treba sustav kontrole koji će alarmirati na konflikte.

Pred nama su zanimljiva vremena. IT je izašao iz računovodstva.

Dinko Bačun