|
Pokuçajmo primjerom...
Ukoliko je potrebno da na gradiliçte stigne kamion od 5 tona, a on kasni 3 sata, tada je za pretpostaviti da viçe ljudi stoji i Ÿeka 3 sata. Ako se radi o kamionu koji je u sklopu strojne grupe za iskop zemlje, vjerojatno stoji i bager i utovarivaŸ. Ako stoji 10 ljudi, tada je propuçteno ukupno 30 sati. No, svaki taj sat poslodavac plati.
ætoviçe, na svaki takav sat poslodavac plati i doprinose i poreze, a plati i prekovremene sate koji se radi nadoknaÐivanja ostvare. A na svaki takav sat prekovremenog, takoÐer plati doprinose. I sad, nije problem u tih 30tak sati, problem je u tome çto nitko ne†e spomenuti tih 30 sati, ve† †e se çutke nadoknaditi, a na kraju mjeseca isplatiti pla†a zajedno sa obraŸunatim prekovremenim satima. Ako je vjerovati ameriŸkim izvorima, uz godiçnji fond od 2000 sati i 100 radnika, takvih sati ima ukupno 20.000 (10% od 2000 sati = 200 sati; 200*100 = 20.000 sati). Uz cijenu sata od 15 Kn dolazi se do godiçnje cifre od 300.000 Kn. No to nije jedini problem. Ukoliko je u navedenom primjeru Ÿekao i bager i utovarivaŸ, tada u troçkove treba uraŸunati i njihove troçkove. A ti troçkovi nisu samo troçkovi amortizacije, nego i troçkovi investicionog i teku†eg odr§avanja, troçkovi osiguranja i bankovnih garancija, Ÿija je vrijednost na nivou godine precizno poznata. Ukoliko se ta cifra podijeli sa fondom sati, tada je jasno da svaki sat stajanja takvog stroja ima svoju vrijednost u kunama. Bez obzira da li je bager bio u punom pogonu ili je samo stajao, na kraju mjeseca (ili godine) raŸunovoÐa †e uredno obraŸunati takve troçkove za pojedini stroj, pa to nisu nekakvi fiktivni troçkovi, nego vrlo realni troçkovi koji se precino mogu izraziti u kunama. Daljnji je problem, ako je zbog pomanjkanja koordinacije, na gradiliçte stigao kamion od 2 tone umjesto od 5, radi toga çto je, na primjer, kamion 5 tona poslan na drugo gradiliçte. Takav †e kamion morati napraviti dvostruko ve†i broj tura, pa †e i preÐena kilometra§a biti dvostruka, a samim time i troçkovi prijevoza znaŸajno ve†i. Bolje reŸeno, takvi troçkovi nisu samo znaŸajno ve†i, nego su troçkovi sa kojima se nije raŸunalo kad se radila ponuda, pa u predviÐenom profitu nema rezerve i za takve vrste troçkova. Svaka, pa i najmanja uçteda u takvim troçkovima, direktno je pove†anje profita.
RaŸunovodstvenim pra†enjem ukljuŸuju†i i materijalno pra†enje, ovakvi se troçkovi spoznaju post festum, i nikako ih nije mogu†e sprijeŸiti. RaŸunovodstvenom evidencijom mo§emo na kraju godine, ili po zavrçetku radova, samo sa §aljenjem konstatirati da je profit bio manji od oŸekivanog (ili je bilo gubitka?). Ono çto predstavlja problem jest Ÿinjenica da u tijeku gradnje nitko nema osje†aj o kojoj se cifri pove†anja troçkova radi, no gornji primjer je pokazao da se na godiçnjoj razini radi o enormnoj koliŸini tisu†a kuna. ¬ak i 1% uçtede u takvim troçkovima, opravdao bi investiciju u najsofisticiraniji informatiŸki sustav. Pod pretpostavkom, dakako, da takav sustav stvarno omogu†uje smanjenje takvih operativnih troçkova
Sustav carpio u cjelosti je dizajniran u funkciji smanjena operativnih troçkova poslovanja, te su pojedini dijelovi optimirani kako bi integrirani poluŸili najbolji rezultat.
|
